Ključevi, mobitel, novčanik i voda

Intervju s Maksom Vrečkom, stručnjakom za vodu, inovatorom i autorom Flaške.

Često se naglašava važnost konzumiranja vode, no istraživanja pokazuju da ipak prečesto dehidrirani. Zbog čega se to događa?
Podaci su različiti, no generalno gledajući gotovo 2/3 osoba je kronično dehidrirano, čime dugoročno zapravo povećavaju mogućnost za nastanak bolesti. Povremena snažna žeđ nije toliko problematična koliko je problem stalna blaga dehidriranost čega nismo niti svjesni. Neki od razloga su pretjerana zaokupljenost obavezama pa često nismo ni svjesni primarnih potreba svoga tijela.

Postoje li neka jednostavna rješenja u svakodnevnom životu?
Kad odlazite iz stana uvijek uzimate ključeve, mobitel i novčanik, no uzmite i staklenu bočicu s vodom iz slavine. Trošak je zanemariv, nije potrebno uložiti niti poseban trud, a učinak je velik. Ako imate uz sebe vodu onda ćete ju i piti u dovoljnim količinama. Neka bočica s vodom uvijek bude uz vas, u automobilu i na radnom mjestu.

Pristalica ste konzumiranja vode iz stakla, a ne iz plastike koja je lakša i dostupna na svakom koraku.  
Plastične bočice imaju svojih prednosti i u određenim situacijama su i te kako korisne. No,  konzumiranje vode iz plastičnih bočica nevjerojatno se proširilo, a na taj se način bespotrebno zagađuje okoliš. Kvaliteta vode u plastičnoj bočici, osobito ako je na suncu, vrlo brzo degradira. Vrijedi spomenuti i financijski segment - govorimo o recesiji, a još uvijek kupujemo flaširanu vodu koja je oko 1000 puta skuplja od vode iz slavine. 

Neki ljudi piju vodu iz plastičnih bočica jer voda iz slavine nema dobar okus.
Djelomično se slažem. Ponekad voda zbog loših vodovodnih cijevi doista nema dobar okus i u tom je slučaju  vodu dobro filtrirati.  No, ponekad se govori da voda iz slavine ima lošiji okus što je zapravo više psihološki dojam zbog snažnog reklamiranja flaširanih voda.

Osim filtriranja vode poznati su i drugi načini poboljšanja kvalitete vode. Vi se bavite područjem strukturiranja vode. Čini mi se da je to područje obavijeno »maglom« i da ljudi tome previše ne vjeruju…
Postupak strukturiranja vode dolazi s područja alternative, a ova znanja, posebno u današnje vrijeme, sve su bliža ljudima. Na primjer, svjesni smo utjecaja mjeseca na rast biljaka što se i koristi u biodinamičkoj poljoprivredi. Njezin začetnik je Rudolf Steiner, rođen u Donjem Kraljevcu. Steiner je u svom radu upotrebljavao i vrtložno kretanje vode, što je jedan od načina mijenjanja njezine strukture. Slažem se da je premalo informacija s tog područja i uskoro ću u Zagrebu održati predavanje o različitim načinima strukturiranja vode. 

Što je najveći izazov strukturiranja vode?
Najviše toga potrebno je provesti na području mjerenja odnosno učinkovitosti pojedinih postupaka koji mijenjaju strukturu vode. Glavna razlika je u pristupu: službena znanost  analitičkim mjerenjima ne dobiva opipljive rezultate, a na drugoj strani su alternativna mjerenja koja uključuju holistički pristup gdje najbolje vidimo da voda nije samo molekula H2O. Najviše mjerenja s tog područja provedeno je Kirlianovom (GDV) kamerom, a najbolje je te razlike u vodi uspio prikazati Masaru Emoto fotografijama kristala. Nedavno smo dobili fotografije iz laboratorija Emoto i za vodu iz Flaške. Prva fotografija prikazuje kristal vode tokijskog vodovoda, a druga kristal vode tokijskog vodovoda koja je stajala u Flaški.

Vašu Flašku koristi već mnogo ljudi.  Kako to da je postala tako popularna?
Flaška se pojavila na tržištu 2010. godine, kada je već mnogo ljudi bilo svjesno problematike konzumiranja vode iz plastičnih bočica s aspekta zdravlja i ekologije te su bili u potrazi na odgovarajućim rješenjem. Zato je Flaška vrlo brzo postala popularna i ove godine ćemo dostići brojku od 100.000 proizvedenih Flaški.

Na kojim se tržištima prodaje Flaška?
Putem distributera prodajemo ju na 11 stranih tržišta, putem interneta u svim europskim državama te u SAD-u.  Važno je spomenuti da su zapadna tržišta (npr. Austrija i Njemačka) vrlo zahtjevna, no kod njih su istovremeno prisutni i briga za zdravlje te ekološka osviještenost, i to na vrlo visokoj razini.  Njima je već poznato područje strukturiranja vode kojim se već 1930. godine u Austriji bavio Viktor Schauberger, vršnjak Nikole Tesle. Kao što sam već spomenuo, ove spoznaje sve više izlaze u javnost i podloga su za novu »revoluciju«, koja nam je bez sumnje nužno potrebna.