Filtriranje
Web trgovina
0800 246 246
Pon - Pet od 8 do 16h
Jadranka Boban Pejić

Briga o sebi - korijen nesebičnosti

U redu je brinuti o sebi. U ovom inspirativnom tekstu pročitaj kako.

Briga o sebi - korijen nesebičnosti
Datum objave: 22.12.2020

Postoji ona stara, istinita priča u kojoj jedan novinar pita Majku Terezu što da učini, kako da pomogne da se smanji patnja u svijetu, a Majka Tereza odgovora: „Idi kući i voli svoju ženu i djecu.“

Put prema unutra

Zašto tako često izvan svoja četiri zida i izvan sebe tražimo mir, ispunjenje, i sve ono što mislimo da će našem životu dati smisao, a time donijeti mir i veću radost? Iako postoji duhovita dosjetka da je dug put od g….. do glave, mislim da je ipak najduži put, a čini mi se i najvažniji, onaj od glave do srca. Kako spojiti um i emocije i imati fokus na bitnom, kako se cjelovito brinuti o sebi te tako donositi ili, prema Gandhiju, biti promjena koju želimo vidjeti u svijetu?

Zdrava sebičnost

Istina je, tko god je iskušao, složit će se da nema veće sreće od one kada možemo pomoći drugome, biti podrška, imati osjećaj da pridonosimo životu i drugima. Isto tako, da bismo se mogli brinuti kvalitetno o drugima, stvarati zdravu obitelj, a posljedično i zdravo društvo, moramo znati kvalitetno se brinuti o sebi. Kako je Zlatko Pejić u jednom od svojih inspirativnih predavanja rekao: "Kada je ispravno shvaćena, naša sebičnost je osobina bez negativnog predznaka jer nitko drugi za nas ne može disati, jesti, misliti, govoriti ili osjećati. Stoga, važno je osvijestiti važnost pozitivne sebičnosti, tj. kada se počnemo brinuti o vlastitoj kvaliteti življenja, tek tada možemo nesebično s drugima dijeliti vlastito postojanje". Gdje smo se to zapetljali da nam je postalo važnije što drugi misle o nama od onoga što sami osjećamo i svakodnevno radimo. Zašto toliko vremena provodimo „surfajući“ što drugi rade sa svojim životima pa onda prema vlastitoj percepciji tuđih života (jer mi, ustvari, i ne znamo istinski kako drugi ljudi žive) procjenjujemo i ocjenjujemo vlastiti život, (ne)uspjeh itd.?

Prebrzo i preblizu?

Brzina kojom „vozimo“ kroz život bez predaha i zaustavljanja sigurno je jedan od razloga što sami sebe „ne vidimo“, nemamo vremena zagledati se u vlastitu unutrašnjost i sami sebe kao najbolju prijateljicu zapitati: Kako si? Što osjećaš?

Često smo prema neznancima i slučajnim prolaznicima ljubazniji nego prema samima sebi, kao što smo često blaži i mekaniji prema prijateljima i članovima obitelji nego prema sebi. Briga o sebi, kako to duhovito kažu sestre Narain u svojoj knjizi (SelfCare for The Real World/Hutchinson Press, 2017.) je poput gradnje brodice. Ne znači da nećeš ploviti po velikim valovima, neverama itd., no ako je brodica dobro izgrađena, sve ćeš nevere prebroditi.

Kako se pokrenuti i bolje brinuti o sebi?

Naša kultura često sugerira direktno ili indirektno (pogotovo ženama) da smo sebične ako sebe stavimo na prvo mjesto. Procjenjuje nas se prema tome koliko smo dobre majke, supruge, radnice, a onda dolazi izgled, procjenjuje nas se ili mi jedne druge procjenjujemo po tome kako izgledamo, kako smo obučene itd. Često smo svoji najžešći kritičari, a kao što znamo, to baš i nije produktivno. Osjećamo se da nismo dovoljno dobre i svaka kritika poput okidača pokreće naše nesigurnosti. U takvim trenucima jako je važno zaustaviti se, disati (barem tri duga udisaja i izdisaja) i poslati poruku dobrote i ljubavi svojoj unutrašnjosti. Sve počinje s okretanjem prema sebi i skretanjem pozornosti na to kako se osjećamo. Zaustaviti se i obratiti pozornost na svoje misli i osjećaje te tjelesne znakove neizmjerno je važno. Tako počinjemo učiti što je ono što trebamo napraviti da bismo se osjećali dobro. Prihvaćamo li poziv za nešto zato što to zaista želimo ili zato što se bojimo ako odbijemo što će drugi misliti o nama? Izlazimo li navečer van zato što se želimo družiti s ljudima ili zato što se bojimo ostati sami doma? Pojedemo li cijelu čokoladu zato što zaista uživamo u njoj ili zato što pokrivamo neku frustraciju i pokušavamo pokriti neki loš osjećaj čokoladom? Jednom kada znamo zašto nešto radimo, bit će nam lakše promijeniti vlastito ponašanje.

Nemam vremena ni novca za brigu o sebi

Gornji naslov najčešća je izlika i opravdanje na pitanje o brizi za sebe. No, jednom kad osvijestimo da briga o sebi nema baš previše veze ni s vremenom ni s novcem, shvatit ćemo i da je posve povezana s poklanjanjem pozornosti i dobrote samoj sebi. Važno je podsjetiti se: sebičniji smo kad se osjećamo loše jer tada nemamo dovoljno energije posvetiti se drugima niti ih tretirati na način koji će biti ugodan. Sestre Narain ističu: Briga o sebi nije ispijanje smoothieja na pješčanoj plaži negdje daleko od svega. Zdravo se hraniti, a mrziti svoje tijelo ne daje dobre rezultate nikome (zato i ističu da su knjigu nazvale Self Care in The Real World/Briga o sebi u stvarnom svijetu). Isto tako, brinuti se o sebi ne znači ne imati izazove u životu: bolesti, rastanke, smrt, slomljeno srce itd. Briga o sebi je poput štednje novca na računu, svakodnevne zdrave navike u prehrani, kretanju, autorefleksiji, meditaciji itd. i gradi rezerve za teška vremena u kojima se onda nećemo potpuno raspasti. Bit će nam lakše nositi se s izazovima jer smo jednostavno u boljem psihofizičkom stanju.

Moramo, trebamo ili želimo?

Često čitamo i slušamo o stvarima koje bismo trebali napraviti, no u isto vrijeme to uopće ne znači da to zaista trebamo napraviti. Davanje pozornosti sebi znači osjetiti poriv za onim što zaista trebamo i želimo. Često se danas spominje FOMO (Fear of missing out, tj. strah da nešto ne propustimo) i mislimo da se moramo družiti i izlaziti van kako ne bismo nešto važno propustili. No, možda je u nekom trenutku bolje ostati doma i opustiti se te iskoristiti JOMO (Joy of missing out, tj. radost što nešto propuštamo). Glavna stvar je pronalaženje balansa i spoznaja da znamo što nam treba naspram onog što mislimo ili osjećamo da smo dužni napraviti.

Emotivno tijelo

Poput fizičkog, postoji i emotivno tijelo. Bez obzira na to što ga ne vidimo, ono je itekako važno za našu kvalitetu življenja. Emocije su neraskidivi dio našeg unutrašnjeg vodstva. One su energija, dio naše cjelokupne vitalne energije. Emocije u velikoj mjeri utječu na naše zdravlje i stoga je neophodno voditi računa i o našem emotivnom tijelu, poštivati ga,njegovati, a na prvome mjestu dobro upoznati. Svaka naša emocija, kao svaka energija, ima svoju svrhu, svoju manifestaciju, tj. način na koji se očituje te svoj iskrivljeni oblik kao posljedicu neprepoznavanja važnosti onoga što i kako osjećamo. Emocije su naši učitelji, one osvjetljavaju mjesta koja inače ne vidimo dobro. Kad dopustimo da nas emocija poduči (a to počinjemo s prihvaćanjem, a ne zanemarivanjem onoga što osjećamo), time je ujedno preobražavamo i rastačemo. Ako se tijekom godina ne bavimo svojim emotivnim tijelom, stvara se „otpad“ koji u srednjoj životnoj dobi stvara gorčinu, „svega mi je pun kufer“, a posljedično se javljaju i različiti problemi na svim razinama zdravlja…

Što je prva stvar koju napravite ujutro kad ustanete iz kreveta?

Ako je prva stvar koju ujutro napravite hvatanje mobitela, predlažem da odmah večeras pogledate dokumentarni film The Social Dilemma (Netflix). Možda ćete nakon toga, umjesto ranojutarnjeg pretraživanja po društvenim mrežama, ipak prvo „pretražiti“ vlastitu unutrašnjost i zapitati se: Kako se osjećam danas? Kakve su moje emocije? U kakvom je stanju moje tijelo? O čemu razmišljam? Kako se osjećam vezano za dan koji je preda mnom? Kako želim da izgleda moj današnji dan? Poklonite si to vrijeme umjesto što ćete ga baciti u društvene mreže jer vrijeme s takvim pitanjima može donijeti neophodno iscjeljenje. Postizanje ciljeva ne dolazi u grču i stresu, nego u opuštanju i stvaranju prostora u kojem dopuštamo da nam se jave vrijedne ideje.

Počnite od sebe, pustite druge

Spadate li i vi među one koji misle da život nagrađuje samo komplicirane pothvate, velike napore i muke te zapetljane situacije? I kako vam to ide? Uglavnom dolazi još više muke, kompliciranih situacija, nezadovoljstava, frustracije itd. Iziđite iz tog začaranog kruga. Za dobar život dovoljne su male, jednostavne stvari kojima trebate redovito davati svoju pozornost. Jedna ugodna kupka, dobra masaža, dobro sažvakan obrok, šetnja parkom, ugodna glazba, dvadesetak minuta vježbanja, komunikacija s osobom koja u nama potiče dobro mogu zaista donijeti preokret u životu i otvoriti vrata prema sljedećem iskustvu koje iscjeljuje i opušta, i tako, korak po korak, gradite slagalicu svog dobrog života...

Svijet je prijateljsko mjesto

Kada smo zdravi i zadovoljni, onda smo spremni čuti i druge, ne reagiramo burno samo zato što netko drugi misli drugačije, ne doživljavamo druge kao neprijatelje te tako smanjujemo napetost u društvu. Imamo više empatije pa znamo da nas više toga spaja nego razdvaja, svjesni smo da dijelimo slične brige, strahove i frustracije. I tako, korak po korak, svijet postaje puno ugodnije i ljepše mjesto nego što je bio prije nego što smo se opustili i počeli se bolje brinuti o sebi.

 

Preporuke 0
Oduševio te proizvod ili znaš neki dobar trik za primjenu?

Vaša email adresa neće biti objavljena
Ostavi nam svoju preporuku i pomozi drugima da pronađu baš ono što im treba.
bioNewsletter
Zdrave ideje i savjeti stižu direktno na mail.
Newsletter šaljemo jednom tjedno, ni mi ne volimo spam :)
Naruči putem weba, plati i preuzmi u trgovini
Od sada možeš naručiti sve željene proizvode putem weba te ih preuzeti i platiti u odabranoj, bilo kojoj bio&bio trgovini. Ovo je idealno kada imaš malo veći shopping za obaviti, a nemaš vremena pretraživati i istraživati. Sve će te već čekati spremno. :)