Eko poljoprivreda je doprinos generacijama koje dolaze

 U nastavku #HReko serijala, gospođa Marica Jug predstavlja domaće ekološko gospodarstvo Jug, ističe prednosti ekološke proizvodnje ali i probleme s kojima su danas suočeni hrvatski ekološki poljoprivrednici za koje predlaže rješenja.  

1. Koliko se već bavite poljoprivredom i koje kulture uzgajate na imanju?

OPG JUG postoji od 2000. godine kada su zasađeni prvi voćnjaci. Od 2002. kada smo imali prvi stručni nadzor, ušli smo u sustav certifikacije te 2003. upisani u Upisnik ekoloških proizvođača pod red.br.47. Danas na cirka 8 ha uzgajamo voće koje skladištimo i prerađujemo na našem imanju u Nizi, u srcu Slavonije. Surađujemo s većim brojem ekoloških proizvođača čije voće i povrće prerađujemo u našem pogonu.

2. Opišite nam svoj proizvodni pogon i što u njemu proizvodite?

Preradom smo se počeli baviti već 2003. jer tržišta ekoloških proizvoda kod nas gotovo da nije bilo, a voće smo morali preraditi da ne propadne. Polako se tijekom godina proizvodnja, od primitivne u počecima, modernizirala i nadopunjavala. Danas je naša proizvodnja mala ali moderno opremljena svim potrebnim strojevima za proizvodnju prirodnog soka od voća i povrća, octa i voćnih namaza. Implementirali smo HACCAP standard i našu proizvodnju od samih početaka prati  PTF Osijek.

3. Zbog čega ste se odlučili upravo za uzgoj voća i koja je kultura najzastupljenija?

Proizvodimo šljivu, krušku, marelicu ali prednost smo dali jabuci koja je zasađena na 5,5 ha. Jabuka je moje omiljeno voće te se lako skladišti, dosta dobro uspijeva na našem području, nije zahtjevna i rezistentne sorte su otporne na bolesti i štetnike.

4. Koja je bila najveća prepreka na koju ste naišli kada ste krenuli u biznis eko poljoprivrede?

Ekološka poljoprivreda u Hrvatskoj je od samih početaka sporedna, nešto što se tolerira ali ne uzima za ozbiljno. Šačica zaljubljenika u prirodu, ustrajnih i upornih uspjela ju je sve ove godine sačuvati i probiti se na tržište sa svojim proizvodima. Danas imamo preko 2000 upisanih ekoloških proizvođača po Upisniku što je za razliku od 2003. kada je bilo 130 proizvođača značajan broj. Pod ekološkom poljoprivredom se vodi 50.054,22 ha.

Međutim koliko površina se uistinu obrađuje, koliko od upisanih uopće nešto proizvodi, koliki su prihodi od ekološke proizvodnje, to su pitanja na koja nitko nema odgovor iz razloga što nemamo krovnu organizaciju koja bi nas okupila, vodila, štitila naše zajedničke interese, provodila statistike i pomagala u organizaciji tržišta. Svih ovih 15 godina koliko se bavimo ovom proizvodnjom to se nije značajno mijenjalo i to je

naš najveći problem. Sigurna sam da bi udio ekoloških poljoprivrednih površina bio puno veći od 4,03% da je problem udruživanja riješen.

Drugi problem koji nas muči je pogrešna upotreba naziva „ekološki“, „organski“, „bio“ i „zdravi proizvod“, što kupce dovodi u zabludu.

Veliki broj proizvođača i trgovaca je prepoznalo prednosti gore spomenutih naziva ali ne i obaveze i odgovornost koju oni predstavljaju te bez certifikacije (koja je neophodna) koriste neovlašteno nazive u svrhu promidžbe svojih proizvoda. To nas ponovo vraća na prvi problem jer kroz jedno snažno Udruženje svih proizvođača, mogla bi se provoditi bolja promidžba i edukacija kupaca o tome što je zapravo eko proizvod i što kao kupci dobivaju kupujući takav proizvod te koji su instrumenti zaštite koje kupac može tražiti prilikom kupovanja proizvoda i tako biti siguran da kupuje uistinu ekološki proizvod.

5. Po čemu se vaši proizvodi razlikuju od konvencionalnih?

U primarnoj proizvodnji ne koristimo umjetna gnojiva, pesticide (osim onih koji su lako razgradivi i dopušteni za primjenu u eko proizvodnji), insekticide štetne za organizme te herbicide. U preradi sokova se ne koriste konzervansi, šećer te u proizvode ne dodajemo vodu. Ocat se provodi prirodnim uoctavanjem te ciklus do gotovog proizvoda traje i do tri godine. Naši namazi sadrže preko 80% voća.

6. Kojim se eko proizvodima najviše ponosite?

Sok od jabuke zauzima 70% naše proizvodnje. Po njemu smo postali prepoznatljivi. Kupci ga poznaju pod robnom markom EKOZONA, ORGANICA, MARIČIN SOK OD EKO JABUKE. Ne bih zanemarila ni namaze koji su dosta traženi. Namaz od bazgine bobice i jabuke, koliko znam, jedini u Hrvatskoj proizvodimo.

7. Što bi po Vašem mišljenju općenito unaprijedilo poslovanje sadašnjih i budućih hrvatskih eko poljoprivrednika?

Udruživanje…i to uvijek stavljam na prvo mjesto. Kao pojedinci smo ranjivi, ovisni o nakupcima, trgovačkim lancima i da ne nabrajam dalje, puno toga bi se riješilo kroz dobro organiziranu Udrugu koja bi nam olakšala pristup tržištu i zaštitila naše interese.

8. Navedite nekoliko savjeta za one koji razmišljaju o tome da i sami postanu eko poljoprivrednici. Što bi im poručili?

Ekološka poljoprivreda je naš doprinos generacijama koje dolaze poslije nas. Kroz nju štitimo njihovo pravo na sačuvan okoliš, njihovo pravo na nezagađenu pitku vodu, njihovo pravo na život dostojan čovjeka. To je samo jedan mali korak u očuvanju našeg planeta, ali veliki za sve koji doprinose zajedničkom cilju, a to je očuvanje životnog prostora na ovoj našoj jedinoj Zemlji koju smo naslijedili i koju trebamo očuvanu predati naraštaju koji dolazi poslije nas.