Ivan Veselić: Ekološka poljoprivreda je stil života

Pročitajte zanimljive odgovore na 9 pitanja koja smo postavili velikim zaljubljenicima u ekološku poljoprivredu, marljivom timu hrvatskog ekološkog OPG-a Veselić. Priča je počela 2005. godine organskim uzgojem jagoda. Svi koji su kušali njihove organske mirisne jagode i slasni džem oduševili su se, a ostalo je povijest. 

1. Što vas je inspiriralo da se počnete baviti eko poljoprivredom i kako je sve krenulo?
Ponukani vremenom u kojem živimo, intenzivnom konvencionalnom poljoprivredom i sve većim zagađenjem odlučili smo nešto promijeniti i barem malo pridonijeti očuvanju okoliša. Krenuli smo od sebe i cjelokupno gospodarstvo orijentirali  na ekološku proizvodnju.  Tome ima već deset godina, a krenuli smo sa uzgojem jagoda. Potaknuti zadovoljstvom potrošača koji su se oduševili prirodnim mirisom i okusom jagode, odlučili smo proširiti svoju proizvodnju. Danas u svojoj ponudi imamo razno voće i povrće, kao i pekmeze, ajvare i sokove, ali posjedujemo i nešto stoke za vlastite potrebe kako bi cjelokupni prirodni ciklus bio zatvoren.

2. Koja je bila najveća prepreka na koju ste naišli kada ste krenuli u biznis eko poljoprivrede?
Kao prepreke bih mogla navesti nerazumijevanje i nepoznavanje načela ekološke poljoprivrede od strane potrošača te problem s nelojalnom konkurencijom drugih poljoprivrednika koji su poistovjećivali svoje domaće s ekološkim proizvodima. Problem nam je bila i nabava repromaterijala, ekološkog sjemena, ekoloških sredstava za prihranu i zaštitu.

3. U Novom Selu Palanječkom u okolici Siska registrirali ste pogon za preradu voća i povrća. Možete li nam opisati kako je tekao taj proces i koliko je bilo teško postaviti na noge takav projekt?
Premda nešto višu cijenu eko-hrane opravdava neusporedivo veće bogatstvo potrebnim nutrijentima te nezagađenost toksinima, zbog gospodarske situacije u Hrvatskoj cijena je ipak presudni čimbenik. Upravo iz navedenih razloga počeli smo višak proizvoda koje nismo mogli svježe plasirati na tržište, prerađivati u ekološke pekmeze, džemove, ajvare, grah s povrćem i sokove. Tako smo s navedenim proizvodima otišli na prvi hrvatski Festival pekmeza, džemova i marmelade u Dubrovniku 2007. god. i osvojili zlatnu medalju za naš Pekmez od šljiva, te srebrnu medalju za Pekmez od šljiva i zelene rajčice. Iste godine napravili smo projekt za izradu mini pogona za preradu voća i povrća te ostvarili bespovratnu potporu Ministarstva poljoprivrede za ulaganje u opremanje istog, ostalo smo financirali iz vlastitih sredstava i kredita. Sve se nekako dobro posložilo, ali zbog sezonske prirode sirovina, pogon intenzivno radi samo tijekom nekoliko ljetnih/jesenskih mjeseci, što je najveći problem.  

4. Uz eko poljoprivredu radite i na eko turizmu te ste uspješno uklopili poljoprivredu sa turizmom (organiziranje proslava i jednodnevnih izleta, prezentacije i degustacije vaših proizvoda, usluge smještaja u autohtonim posavskim sobama...). Opišite nam malo kako ste došli na ovu ideju te koji su utisci vaših gostiju?
Imamo obiteljsku tradicionalnu posavsku kuću u samom centru parka prirode Lonjsko polje u kojoj živi naša baka Katica, ideja je nastala spontano jer se park počeo turistički razvijati, baka je sama, a drvena kuća ima kat, ona nas je potaknula i odlučili smo i sami uložiti u obnovu iste. Kuću smo godinama polako obnavljali, malo uz svoja sredstva, malo uz potpore i krajem 2011. je bila spremna za prihvat turista. Trenutno imamo dvije sobe, kušaonicu ekoloških proizvoda i izletište, a radimo i na obnovi 2 manja tradicionalna objekta koji bi se iznajmljivali kao apartmani. Naši gosti su oduševljeni, uživaju u miru, prirodi, spavaju u autohtonim sobama, drvenoj kući, uživaju u bakinim finim specijalitetima i uglavnom se vraćaju svake godine.

5. Koje kulture uzgajate ove godine na vašem imanju?
Uz jagode koje su nam osnova proizvodnje, uzgajamo šljive i dunje za preradu, te gotovo sve vrste povrća koje uspijevaju na našem podneblju, trenutno su aktualne salata kristal, matovilac, potočarka, rikula, špinat, blitva, mladi luk, no imati ćemo i mrkve, krumpira, rajčice, paprike, krastavaca, tikvi, graha, korabice, kelja, cvjetače, kupusa, repe…teško je sve i nabrojati. Povrće se uzgaja sezonski, no kada se sve zbroji na godišnjoj razini imamo pedesetak artikala. Naravno sve radimo isključivo na ekološki način.

6. Kojim se eko proizvodima najviše ponosite?
Najviše se ponosimo našim jagodama, s njima smo počeli, postali prepoznati na tržištu i one će svako proljeće biti u našoj ponudi. S obzirom da poljoprivredna sezona i kreće s njima uvijek kažemo da nam baš one daju snage da izdržimo težak rad na poljoprivredi do kraja sezone. Da, toliko su dobre i zdrave!

7. Gdje vidite hrvatsku eko poljoprivredu za 20, 30 godina?
Samo je ekološka poljoprivreda dugoročno održiva i uvjereni smo da je baš ona naša budućnost. Potražnja je svakim danom sve veća, a mislim da bi za 20,30 godina ekološka poljoprivreda mogla doći do 10% ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.

8. Zbog čega mislite da su eko proizvodi bolji odabir za kupca?
Eko proizvodi su boljeg prirodnijeg okusa, sadrže više hranjivih vrijednosti prirodno prisutnih u hrani, nemaju ostataka pesticida, konzervansa niti ikakvih kemijskih dodataka. Osim što čuvaju zdravlje ljudi, oni ne zagađuju zrak, vodu i tlo te time čuvaju našu prirodu i za buduće naraštaje.

9. Navedite nekoliko savjeta za one koji razmišljaju o tome da i sami postanu eko poljoprivrednici. Što bi im poručili?
Ekološka poljoprivreda je prvenstveno stil života, a tek onda proizvodnja. Ako dobro uskladite navedeno, samo naprijed, istinski uspjeh je pred vama.

bio&bio trgovine iznimno su ponosne na suradnju s OPG Veselić i s veseljem nudimo njihove slasne organske proizvode na svojim policama.