Kako zadržati zdrav odnos prema hrani u vrijeme blagdana

Blagdani se bliže, a s njima i problemi neumjerenog "uživanja" u hrani. Doktoricu psihologije, Anđelu Jelić koja se specijalizirala za psihologiju prehrane pitali smo kako zadržati zdrav odnos prema hrani i izbjeći blagdansko prejedanje. U nastavku pročitaj što nam je otkrila.

1. Jesi li primijetila da je blagdansko prejedanje postalo čak popularan termin u našem društvu? Koji je tvoj stav?
    

   Rekla bih ne samo blagdansko prejedanje već i ono u situacijama kao što su slavlja i druženja. Počeli smo „užitak“ tražiti u količini, a ne u kvaliteti hrane.

   Uzrok, odnosno okidači koji potiču prejedanje mogu biti razni. Najčešće su to dostupnost i vremenska ograničenost raspoloživosti raznovrsne hrane te emocionalni uzorci poput stresa, lošeg raspoloženja, nostalgije, …, ali i iskustva s restrikcijama, dijetama te restriktivan mindset prema hrani u kojem sebi najčešće branimo konzumiranje hrane ili hranu koristimo kao nagradu ili kaznu.

   Smatram da  u vrijeme blagdana ili općenito druženja trebamo održavati i njegovati svoju zdravu rutinu, ne zaboravljajući na važnost sna, prehrane i kretanja. Kada do toga držimo onda u hrani i svim njezinim značenjima i karakteristikama možemo uistinu uživati bez da se osjećamo loše, umorno, „teško“ ili s krivnjom i grižnjom savjesti.

2. Što je uopće zdravi odnos prema hrani i kakav je to odnos?
   
   Zdrav odnos prema hrani možemo definirati kao odnos u kojem na hranu gledamo kao na izvor energije, zadovoljstva i zajedništva. Iz takvog stava proizlazi konzumiranje hrane prema signalima gladi (i sitosti) koje nam tijelo šalje. Nažalost, danas u vremenu kada je dijetna kultura jako prisutna sve više slušamo nametnuta pravila, a sve manje vlastito tijelo, a jedino na njega se možemo i trebamo osloniti. Dodala bih da je za zdrav odnos prema hrani važno ne zaboraviti da nas hrana povezuje s drugima, da ima razne i velike uloge u našim života, ali i utjecaj na naše psihofizičko zdravlje.
3. Tvoj savjet kako taj zdrav odnos prema hrani zadržati i za vrijeme blagdana?
    

   Kao što sam već spomenula održavanje rutine, higijena sna, redovni, uravnoteženi i umjereni obroci, kretanje te jasno komuniciranje vlastitih potreba i osjećaja kako bi imali koliko toliko ugodne odnose s drugima. Narušeni međuljudski odnosi mogu biti također okidači za narušen odnos prema hrani.Svakako svjesnijim pristupom hrani i jelu doprinosimo održavanju zdravog odnosa prema hrani.
   To bi značilo da prije jela pogledamo što to jedemo, osvijestimo izgled, miris, okus, oblik i boju hrane, da jedemo zalogaj po zalogaj, polako i radimo pauze između zalogaja odlažući pribor za jelo na tanjur. Time podupiremo dobru komunikaciju između crijeva i mozga kako pravovremeno shvatili jesmo li još gladni i koliko. Možda jedna dobra i vrlo jednostavna tehnika koje se lako možemo sjetiti je, pokušajmo jesti do 80% sitosti. Tih 20% ostavimo za onaj slatki, ali obavezno svjesni zalogaj. Svakako svjesnijim pristupom hrani i jelu doprinosimo održavanju zdravog odnosa prema hrani.

4. "Opuštanje za praznike"? - puno ljudi odluči da će se "opustiti" za vrijeme blagdana što je uglavnom izlika za prejedanje. Što psihologija kaže o tome?
    

   Takav način razmišljanja možemo nazvati polariziranim načinom razmišljanja kojeg poznajemo pod nazivom crno-bijeli način razmišljanja gdje opuštanje i odmor percipiramo kao potpunu suprotnost kretanju, radu, aktivnostima.

   Dodala bih kako opuštanju trebamo dodati pridjev, pametno ili zdravo odmaranje, a da bi tako bilo ne smijemo zaboraviti održavanje zdrave rutine i tri glavna stupa zdravlja (san, prehrana i kretanje).

   Spomenuti način razmišljanja može biti i rizik za razvoj narušenog odnosa prema hrani pa i poremećaja hranjenja jer se razvijaju nezdravi obrasci jedenja i odnosa prema hrani: prejedanje – uskraćivanje hrane i onda se to ponavlja…

5. Imaš li neki svoj ritual za blagdane? Kako zadržavaš mir u cijeloj ovoj žurbi oko poklona, obiteljskih okupljanja i sl.
   
   Ponajviše planiranjem i dobrom organizacijom. Jako volim blagdansko vrijeme koje je za mene period obiteljskog i druženja s prijateljima koje ne viđam često tijekom godine i tada se vrijeme provodi opuštenije i njegujući neke od tradicija kao što su i priprema hrane i slastica, ali i božićni običaji. Uz održavanje zdrave rutine (kvalitetan san, prehrana, kretanje), koju sam prethodno spomenula, nekih posebnih rituala nemam. Nastojim biti prisutna u trenutku gdje jesam i s ljudima s kojima jesam u radosti i veselju što je popraćeno i dobrom božićnom glazbom.
6. Kako izgleda tvoj blagdanski stol? Paziš li što će se naći na tvome tanjuru?
   
   Pažnja je uvijek prisutna, ali ona zdrava, umjerena. Paziti za mene znači planirati i sve na vrijeme i s guštom pripremiti. Izabrati kvalitetne namirnice, što je više moguće iz lokalnog uzgoja i svježe. Volim i zajedničko pripremanje obroka čime se ujedno i članovi obitelji uključuju u kuhanje i taj timski rad donese uvijek izvrsne rezultate. Na mom blagdanskom stolu su tradicionalna božićna jela u više slijedova, pažnja se usmjerava na okuse i kombinacije, a ne na količine. Ta jela uvijek upotpunimo i talijanskim tradicionalnim slasticama poput klasičnog panettone-a.
7. Koliko je po tebi važno da su namirnice koje konzumiramo organskog porijekla?
   
   Vjerujem da je to jako važno. Činjenica je da ono što jedemo utječe na naše zdravlje, tjelesno i mentalno. Organsko porijeklo garantira nam kvalitetu namirnica, o čemu posljedično ovisi i samo jelo. Osvještavanjem važnosti kvalitete nad količinom, zapravo shvaćamo koliko je konzumiranje namirnica organskog porijekla pozitivno jer nosi niz dobrobiti za naše zdravlje, ali i okoliš.