Marina Zubak odgovara na 10 pitanja na temu industrijske konoplje.
Marina Zubak, voditeljica trgovine Konoplja & Co i stručna promotorica nutritivnih i zdravstvenih vrijednosti industrijske konoplje, odgovara na naših 10 pitanja iz serijala o hrvatskim ekološkim poduzetnicima.
Ništa u životu nije slučajno, pa se tako konoplja i ja nismo slučajno “pronašle“, iako se to 2010. baš tako činilo. Radeći zaokret u svom poslovnom životu i tražeći nišu kojom ću se profesionalno baviti, a koja bi bila u skladu s mojim ekološkim i životnim uvjerenjima, doznala sam za potencijale konoplje kao tradicionalne biljke ovih područja. Biljke o kojoj nisam gotovo ništa znala, osim pokoje predrasude. Vrlo brzo, uglavnom preko međunarodnih bio sajmova, saznanja o konoplji su nadmašila sva moja očekivanja. I to je bilo TO.
Industrijska konoplja je prva biljka koju je čovjek prepoznao i počeo koristiti u industrijske svrhe, prije nekoliko tisuća godina i zasigurno je jedna najiskoristivijih biljaka koje su služile i služe čovjeku. Osim za prehrambene namjene, koristi se i za izradu kuća, odjeće i tekstilnih proizvoda svih vrsta. Nažalost, legislativa Hrvatske još uvijek nije omogućila maksimalno iskorištenje ove biljke, te je trenutno moguć isključivo uzgoj za sjemenke i njihove proizvode. Moj glas, dakako, ide maksimalizaciji iskorištenja konopljinih potencijala u svim mogućim smjerovima i od srca pozivam sve zainteresirane da prouče njezin potencijal i podrže uzgoj koji će iz nje izvući 100%.
Cijela biljka konoplje, od vrška korijena do najvišeg listića na vrhu stabljike, koristi se u industriji. Sjemenke su nutritivno visokovrijedna sirovina za cijeđenje ulja, izradu brašna i brašnenih proizvoda (tjestenine, kruha, keksa, kolača, tijesta za palačinke...), proteinskih prašaka. Listovi se koriste za izradu čajeva i prirodnih pripravaka, a vlakna stabljike sirovina su za izradu odjevnih predmeta, obuće, kapa i šešira, torbi, ali i širokog spektra građevinskog materijala, plastike, papira. Zapravo ne postoji grana industrije gdje se ne može koristiti.
Korijen, osim za preradu, koristi se i u procesu fitoremedijacije zemljišta zagađenog pesticidima, radionuklidima i lužinama, naime, posjeduje natprosječnu upojnu moć i razvija veliku podzemnu masu, čime se omogućuje značajna apsorpcija štetnih kemijskih spojeva i "detoksikacija" tla. Sve navedeno konoplju čini visokopoželjnom kulturom i perjanicom održivosti i zelene revolucije.
Industrijska konoplja u Europi kao i kod nas nikad nije bila zabranjena, dapače, bivša Jugoslavija bila je do kraja šezdesetih jedan od svjetskih top proizvođača konopljinog vlakna. Tetrahidrokanabinol-THC, psihoaktivnu komponentu koja se javlja u smoli ženskih cvjetova indijske konoplje industrijska konoplja ne sadrži ili ga ima u tragovima, u dozvoljenim količinama. Krajem devedesetih ugašene su kudjeljare u okolini Valpova i Đakova, istovremeno kad je u Europi započeo povratak konoplje. Gašenje uzgoja industrijske konoplje (Cannabis sativa) posljedica je dugogodišnje američke kampanje kojom je indijska konoplja, (Cannabis indica), s većim udjelom THC-a, proglašena drogom 1. stupnja, 60-tih godina prošlog stoljeća.
Mnogi će i danas reći kako je industrijska konoplja kolateralna žrtva indijske konoplje. Ja tvrdim obrnuto. Kako je nevjerojatni potencijal industrijske konoplje, koji je zasmetao velikim korporacijama u njihovim profiterskim ciljevima, razlog zašto se iskoristila priča oko THC-a i preko indijske zapravo indirektno zabranila i najkorisnija biljka na svijetu.
Kao posljedica, svjetska ekonomija se preorijentirala s organske proizvodnje ka kemijskoj (hrana, tekstil, lijekovi, gorivo…). Vrhunska prirodna sirovina smijenjena je jeftinijim, nekvalitetnijim i za okoliš daleko nepoželjnijim sintetskim polimernim vlaknima. Bilo je potrebno samo nekoliko desetljeća da uronimo u svijet otrova i ekoloških katastrofa koji se svake godine pogoršavaju, čemu i danas svjedočimo.
Danas smo svjedoci renesanse konoplje u svakom smislu: i industrijske i indijske. Nadam se uskoro boljim vijestima i u Hrvatskoj po pitanju obje vrste konoplje.
Od donošenje Pravilnika o uzgoju konoplje 2012., najavljuju se i njegove izmjene koje, evo već 4. sjetvenu sezonu nisu realizirane. U Hrvatskoj je moguće uzgajati isključivo industrijsku konoplju za sjemenke, za proizvodnju hrane za ljude i životinje. Ovo je prema mom saznanju jedinstveno ograničenje u preradi konoplje. Zbog tog Pravilnika ispaštaju brojni uzgajivači konoplje i industrijske grane. I to unatoč tomu što je konoplja u sustavu poticaja u poljoprivredi. Sav bio-ostatak konoplje mora se uništiti nakon žetve, što je nevjerojatan gubitak za sve entuzijaste koji se bave uzgojem i preradom konoplje u Hrvatskoj.
Interes za uzgojem konoplje unatoč tome je ogroman, od početnih 80 Ha 2012., prošle godine je bilo 658 Ha, a ove već 1600 Ha. Interes bi bio i veći da je prerada regulirana kao u ostalim zemljama EU.
Što hitnija promjena Pravilnika o uvjetima uzgoju konoplje, kojim bi se nakon 4 sjetvene sezone konačno omogućilo poljoprivrednicima korištenje biljke u cijelosti, a ne samo sjemenki za hranu za ljude i životinje. U svijetu se spominje od 50-70 tisuća proizvoda od konoplje, a samo mali postotak odnosi se na proizvode od sjemenke konoplje. Sve ostalo su proizvodi od stabljike. Nema granice u korisnosti konoplje, te se praktično sve danas može napraviti i pravi se od konoplje: automobili, avioni, autobusi (karoserije, unutrašnjost, biogorivo), kuće, namještaj, papir, plastika, tekstil, biomasa, lijekovi, hrana, kozmetika... I sve u skladu s visokim ekološkim principima: od uzgoja, preko prerade do reciklaže.
Konoplja je u uzgoju skromnih prohtjeva – vrlo je izdržljiva, što nije neobično jer potječe iz stepskih regija Centralne Azije. Uzgajivači su očito prepoznali potencijal ove kulture, što me jako veseli. Iako cijenim svačiju namjeru da krene uzgajati ovu našu tradicionalnu ali i biljku budućnosti, istaknula bih važnost edukacije na svim poljima – od upoznavanja uvjeta koje konoplja traži, agrotehničkih zahvata i održavanja usjeva, do proučavanja tržišta i načina prodaje uzgojene sirovine. Uzgoj konoplje, kao i svake druge biljke, nosi niz bitnih pravila, korisnih saznanja i važnih "sitnica" koje će u konačnici rezultirati kvalitetnim proizvodom. Nije svaka uzgojena konoplja kvalitetna – ako se želite njome baviti, dajte sve od sebe da proizvedete visokovrijednu biljku koja će izravno podržavati održivu budućnost i biti korisna za sve nas.
Sjemenke konoplje prave su male "bombice" nutrijenata – krcate su vitaminima topivim u masnoćama (A,D,E i K) i esencijalnim mineralima (fosfor, kalij, kalcij, magnezij, željezo, cink). Sadrže sve čovjeku vitalne aminokiseline što ih čini izvorom kompletnog proteina, a bogate su i toliko potrebnim vlaknima. Preporučujemo svaki od proizvoda izrađen od konoplje, a svakome savjetujemo davanje prednosti hladno prešanim uljima i proizvodima iz ekološki prihvatljivog uzgoja – bez pesticida, mineralnih gnojiva i genetskih modifikacija. Konoplja prirodno ne sadrži gluten, lako je probavljiva i ukusna, što ju čini poželjnom za svakoga. Na raspolaganju su vam ulje, sjemenke u raznim varijantama, proteini, tjestenine, brašno, čajevi, grickalice i slatkiši, kozmetika, odjevni predmeti, obuća, torbe... Sigurni smo da će se s vremenom ponuda širiti i biti još bogatija.
Osim ljudi narušenog zdravlja koji nam se obraćaju zbog prirodne podrške zdravlju, dolaze nam mladi i entuzijastični ljudi koji preferiraju zdrave stilove života i žele na kvalitetan način pojačati svakodnevnu prehranu. Hladno prešano konopljino ulje, oljuštene i neoljuštene sjemenke i proteinski prahovi lako se koriste – ne traže posebnu obradu, dovoljno je ubaciti ih u blendane sokove, žitarice ili ih posuti po gotovom obroku. Ako ne znate kako koristiti konoplju, za početak kuhane žitarice pospite sjemenkama ili poškropite uljem – vaš će vam organizam biti zahvalan i za male korake. S vremenom, čitajući i učeći o kvaliteti ove biljke, kušajte i ostatak namirnica, sigurno se nećete razočarati.
Za mene konoplja nema alternativu. Prema brojnim saznanjima, ona je zaista biljka koja može zaustaviti ekološku katastrofu u koju smo duboko zagazili. Sadnjom konoplje na što većim površinama, na području cijele Hrvatske, te korištenjem proizvoda o konoplje (hrana, kozmetika, odjeća i građevinski materijal), doprinijet će se očuvanju eko sustava u cjelini kao i našeg zdravlja. Konoplja je prirodni herbicid, čistač tla, vode i zraka, a zahvaljujući i svojoj visokoj frekvenciji, prema dr. Masaru Emoto, jedini spas od radijacijom kontaminiranog okoliša.
Iako konoplja može uspijevati u svim klimatskim uvjetima, treba istaći kako Hrvatska ima idealne uvjete za uzgoj konoplje. Potrebno je svakako da Ministarstvo poljoprivrede i provede obećanje i konačno omogući preradu stabljike i biljke u cijelosti i to za dobrobit svih nas. Ako išta može spasiti svijet od ove ekološke katastrofe, onda je to konoplja. Ja sam „za“ da se Lijepa naša zazeleni od sjevera do juga i da vratimo staru slavu zemlje koja uzgaja ali i prerađuje konoplju.
Prijavi se na newsletter i ostvari 10% popusta na sljedeću narudžbu!
bio&bio je robna marka tvrtke Biovega d.o.o. Sva prava pridržana © 2022 Impressum
Prijavi se na newsletter i ostvari 10% popusta na sljedeću narudžbu!
Komentar je uspješno dodan, te će biti prikazan nakon odobrenja administratora. Dodaj novi komentar