Leti, leti, leti... vrećica? Ne više!

Čak 60-80% plastike završava u morima i oceanima, a oko 94% tog otpada završava na dnu te tako nije vidljivo. Francuski znanstvenici su 2015. godine otkrili čestice mikroplastike u zraku, odnosno u kišnim kapima, kojih, prema njihovim procjenama, na grad napada od tri do deset tona godišnje.

Niz je načina kako plastika dolazi u okoliš, ali jedna od većih stavki su – plastične vrećice. Dobra je vijest da svatko od nas može utjecati da se to promijeni!

Plastične vrećice koristimo u toliko situacija da se ponekad možemo zapitati: kako li su ljudi prije živjeli bez njih?

Možda se sjećaš kako su naše bake i mame prije tridesetak godina brižno čuvale plastične vrećice, prale ih i sušile i iznova koristile dok se ne bi strgale. Danas plastične vrećice vijore s grana stabala, lete zrakom, utrkuju se sa automobilima na cestama, plivaju u rijekama, morima, odvodima... Ovaj čudesni izum 20-og stoljeća postao je sveprisutan.

U svijetu napučenom potrošačima plastičnih vrećica, još je uvijek premalo onih koji su svjesni o šteti koju one mogu napraviti.

  • U svijetu se godišnje koristi oko 500 milijardi plastičnih vrećica
  • To predstavlja gotovo 1 milijun vrećica po minuti.
  • U SAD-u se godišnje koristi 100 milijardi vrećica, za što je potrebno 12 milijuna barela nafte.

Razmislimo malo 

Kada iskoristimo vrećicu mi je bacamo. Gdje ona ode? Što se događa s plastičnom vrećicom nakon što je bacimo? Jedna se vrećica prosječno koristi 12 minuta. Nakon što se baci, potrebno je između 20 i 1000 godina da se razgradi.

Plastika se dakle prije ili kasnije raspadne u sitne dijelove, tzv. plastičnu prašinu, koja se ne može dalje razgrađivati zbog specifične molekularne strukture koja je prekrupna da bi ju mikroorganizmi mogli probaviti. Ovo predstavlja ozbiljan ekološki i zdravstveni problem.

  • Odbačene vrećice uzrokuju začepljenja u kanalizaciji te poplave
  • Toksični dim koji nastaje pri paljenju plastike ubija stotine ljudi svake godine.
  • Plastika ugrožava zdravlje mora i obala, biljni i životinjski svijet, uključujući ljudske zajednice.
  • Voda koju pijemo kontaminirana je plastikom.*
  • Vrećice koje slete na usjeve usporavaju njihov rast jer se omotaju oko biljke.
  • Plastični otpad na poljima zaustavlja prolaz kisika i uzrokuje neplodnost tla.

Više od milijun ptica i približno 100 000 morskih sisavaca ugine svake godine nakon što pojedu ili se zaglave u plastične vrećice.

*Znanstvenici su u svrhu istrage za Orb Media koji je rezultate istraživanja podijelio s The Guardianom analizirali uzorke vode iz slavine u više od desetak zemalja svijeta. Rezultati su pokazali kako je više od 83% uzoraka kontaminirano plastičnim vlaknima. Sjedinjene Američke Države su pritom zabilježile zabrinjavajuću stopu od 94% zastupljenosti plastičnih vlakana u void testiranoj na lokalitetima u blizini Kongresa te sjedišta Američke agencije za zaštitu okoliša. Europske zemlje, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku i Francusku su imale najnižu stopu kontaminacije, ali ta stopa se ipak kreće na zabrinjavajućih 72%. Prosječni broj plastičnih vlakana pronađenih u svakom uzorku od 500 ml se kretao od 1.9 (u Europi) do 4.8 (u SAD-u).

Što nam je činiti?

Mi potrošači imamo moć. Čak i kod ovako velikih problema rješenje počinje prvim korakom.

  • Nosi svoje platnene torbe kad ideš u kupovinu
  • Jednom dobivenu vrećicu nastoj maksimalno iskoristiti prije nego li ju baciš
  • Uvijek u torbi ili u ladici u uredu drži pričuvne platnene torbe za kupovinu
  • Reagiraj u trgovini kada prodavači automatski stavljaju stvari u plastične vrećice
  • Uvedi interni porez na vrećice - svaki put kad netko od ukućana donese vrećicu doma, neka u kasicu stavi koju kunu
  • Ne koristiti vrećice za sve i svašta, ponekad ti zaista nisu potrebne

Uživaj u činjenici da i ti sudjeluješ u stvaranju boljeg, čistijeg i zdravijeg svijeta. Biraj platnene vrećice!