Mikrobiom kao poluga - utjecaj na naše zdravlje i ponašanje

Mikrobiom je naziv za zajednicu svih mikroorganizama koji žive na nama i u nama zajedno s njihovim ukupnim genetskim materijalom. Svatko od nas na sebi i u sebi nosi 1,5 do 2 kg mikroorganizama, njih oko 100 trilijuna.

Njihova brojnost je 10 puta veća od broja svih naših tjelesnih stanica. Pitanje je - i šaljivo i ozbiljno - jesmo li mi više naši mikroorganizmi nego „baš mi” ili čak, tko smo zapravo mi. Ukupna količina gena mikrobioma je 100 do 150 puta veća od količine gena u svim stanicama ljudskog tijela. To nam govori da je velika sila upletena u našu ukupnost koju nazivamo “ja” i da je mudro upoznavati je, a evolucija, ekologija i medicinska znanost bezrezervno upućuju da je još mudrije poštivati i podržavati je.

Dinamična ravnoteža mikroorganizama

U tih preko 100 trilijuna mikroba utvrđeno je ukupno oko 1200 vrsta mikroorganizama koji žive na i u ljudima širom planete. Pojedinu osobu “naseljava” između 150 i 400 vrsta raspoređenih posvuda, pa govorimo o mikrobiomu nosa, mikrobiomu oka, mikrobiomu uha, pazuha, mikrobiomu vagine i mikrobiomu crijeva. Svaka od tih podzajednica ima svoje važne uloge u našem zdravlju. U užem smislu obično se pod pojmom mikrobiom misli na sve mikroorganizme koji nastanjuju naša crijeva, za što je  uvriježen pojam probavna flora ili crijevni mikrobiom. Smatra se da je zdravi crijevni mikrobiom neke osobe onaj u kojem je oko 85% korisnih i 15% štetnih mikroorganizama u dinamičnoj ravnoteži.

Zdrav mikrobiom kao temelj snažnog imuniteta i dobrih mentalnih funkcija

Danas je ogromna znanstvena pažnja usmjerena na bolje upoznavanje i razumijevanje osobina mikrobioma, naročito s ciljem otkrivanja novih puteva i mogućnosti utjecanja na zdravlje korištenjem crijevnog mikrobioma. U toj zajednici bakterije, gljivice, virusi i drugih mikrobi komuniciraju i djeluju jedni na druge svojim izlučevinama, kemijskim spojevima koje otpuštaju u okolinu. Cijela zajednica izravno komunicira i s našim sustavima i čini vrlo složene utjecaje na sve naše glavne funkcije.

Zdrav i snažan mikrobiom je temelj za učinkoviti obrambeni (imunološki) sustav, za dovoljno stvaranje (sintezu) neurotransmitora, te su mnoga psihološka stanja i mentalne funkcije stoga značajno pod njegovim utjecajem, kao i hormonska ravnoteža. Daljnje koristi koje nam pruža zdrav i snažan mikrobiom su hranjive tvari koje proizvode neki mikroorganizmi (vitamine A, B1, B2, B3, B6, B12, K, biotin), bolje iskorištavanje naše hrane (jer mikrobi pretprobavljaju neke sastojke hrane koje su nama naporne za probavljanje ili nedostupne za iskorištenje u neprerađenom obliku). Neki spojevi koje stvaraju bakterije, kao npr. butirati, utječu na zdravlje i funkcionalnost stijenke naših crijeva. Kroz sve ove prozorčiće moguće je koristiti mikrobiom kao polugu za postizanje boljeg zdravlja, izlječenja nekih stanja, te za značajno smanjivanje tegoba pri mnogim kroničnim bolestima.

Važnost i utjecaj „zaboravljenog organa“

Sastav mikrobioma je važan za imunitet jer je 80 do 85% našeg imunološkog sustava smješteno u crijevima i oko njih. Broj vrsta u nečijem mikrobiomu i ukupan broj mikroorganizama su u izravnoj vezi sa zdravljem tako da je poželjna što veća raznolikost i brojnost uz omjer od oko 85% korisnih i 15% štetnih (kako ih još uvijek nazivamo) mikroorganizama, najvećim dijelom bakterija. Ljudi danas imaju vrlo narušen mikrobiom, po broju vrsta, sastavu i po ukupnom broju mikroba prisutnih u crijevima. Probiotička hrana i probiotički preparati su zbog osiromašenja i slabljenja mikrobioma od ogromne važnosti za zdravlje i održanje čovječanstva.

Svaki dan objavljuju se otkrića koja proširuju i produbljuju razumijevanje uloge “zaboravljenoga organa”, kako neki nazivaju mikrobiom, upućujući na preispitivanje mnogih rutina u modernom stilu življenja, kao i na reviziju mnogih preporuka iz područja prehrane, zdravlja, higijene, ekologije, korištenja lijekova i doslovno svih aspekata naših života.