Nahrani mozak i razvedri se

„Magla u glavi“, loše raspoloženje, mentalni umor, manjak koncentracije, smušenost, česte promjene raspoloženja, slabije pamćenje… Prepoznajete se? Kroz život svatko od nas vjerojatno prođe kroz vrtuljak opisanih stanja no vrlo jednostavno iz njih možemo izaći ukoliko posvetimo više pažnje – cjelovitoj prehrani, i cjelovitim dodacima prehrani kao dodatnoj podršci.

U novije vrijeme razvijaju se nove grane nutricionizma, psihologije i psihijatrije koje istražuju i dovode u vezu način kako se hranimo s našim psihičkim i emotivnim stanjima, pa čak i s ozbiljnijim stanjima i dijagnozama. Ima smisla, jel tako?
Naš mozak organ je kao i svaki drugi – ima svoju važnu funkciju i povezan je s drugim organima i sustavima u tijelu. Odgovoran je za niz naših funkcija i upravlja njima. Kao i bez srca, bez njega ne možemo. Našem mozgu potrebna je kvalitetna hrana i energija jer neprestano radi 24 sata, 365 dana u godini.

Kad jedemo kvalitetno imat ćemo bolju pažnju i pamćenje, lakše ćemo održavati koncentraciju, biti mentalno i emocionalno stabilniji, lakše pronalaziti rješenja, biti dobro raspoloženi. Šta to konkretno znači? Naš mozak jako voli kvalitetne masnoće, cjelovite ugljikohidrate, a dragi su mu i proteini kao i minerali i vitamini.

Hrana koju naš mozak voli i treba

Aminokiseline omogućavaju prijenos informacija između živčanih stanica putem neurotransmitera. Izvor su im namirnice bogate bjelančevinama – mahunarke, neke vrste žitarica, orašasti plodovi i sjemenke. Dva „najpopularnija“ neurotransmitera su dopamin (utječe na očuvanje pažnje, raspoloženje, emocionalnu uzbuđenost, sposobnost učenja) i serotonin (regulira ciklus budnosti i sna, osjećaj zadovoljstva i apetit). Za sintezu neurotransmitera važni su i vitamini.

Vitamini i minerali podrška su mnogim unutar staničnim procesima važnim za dobro funkcioniranje mozga. Natrij, kalij i kalcij važni su za odvijanje procesa mišljenja. Magnezij, mangan i vitamini B skupine opskrbljuju stanice mozga energijom, a željezo osigurava kisik. Vitamini A, C i E djeluju antioksidativno pa sudjeluju u sprječavanju pa čak i saniranju staničnih oštećenja, a vrlo su važni za naše pamćenje i raspoloženje.
Njihov izvor su sve cjelovite namirnice iz ekološkog uzgoja pri čemu je važno da nam je prehrana raznolika kako bismo postigli njihov sinergijski učinak. Isti možemo postići i nutritivno bogatim dodacima prehrani poput Havajske spiruline koji je ujedno i poznati istraživani neuroprotektor.

Nezasićene masne kiseline presudne su za izgradnju živaca i moždanog tkiva (zamislite, 70% našeg mozga čine masti), a omogućavaju nesmetano odvijanje procesa mišljenja te utječu i na naše emocionalno stanje. Naposljetku, nezasićene masne kiseline važne su za očuvanje zdravlja moždanih stanica i mentalne vitalnosti tijekom cijelog života.
Ovdje se posebno ističu Omega-3 i Omega-6 koje pripadaju esencijalnim masnim kiselinama koje je važno da unosimo hranom jer ih naš organizam sam ne proizvodi.
Njihovi dobri izvori su: laneno ulje i sjemenke, konopljino ulje, maslinovo ulje, orašidi, avokado, cvjetača, brokula, kupus, tofu, ali i ulje algi (biljni izvor DHA)

Složeni ugljikohidrati daju nam energiju potrebnu za „pokretljivost“ mozga i motivaciju. Našem su mozgu potrebne velike količine glukoze te je pritom važno da unos bude spor i stabilan – a to nam omogućavaju upravo cjelovite žitarice, ali i orašasti plodovi i sjemenke. U strepnji od izlaganja glutenu sve su žitarice nepravedno izgubile pažnju i „dobar glas“, no iznimno su važan izvor složenih ugljikohidrata kao i vitamina iz B spektra.

Mikrobiotici – danas već gotovo svi znamo da su istraživanja pokazala da postoji povezanost između bakterija u našim crijevima i zdravlja mozga, što utječe na mentalno zdravlje. Kada je sastav mikrobioma u crijevima u neravnoteži, kao rezultat mogu nastati upalni procesi koji mogu imati negativan učinak na zdravlje živčanog ustava i funkcioniranje mozga (neki stručnjaci čak o depresiji govore kao o posljedici upalnog procesa u organizmu). Podrška ravnoteži mikroflore je prehrana bogata namirnicama koje hrane korisne bakterije i reduciraju štetne bakterijske vrste – to je, između ostalog, fermentirana hrana poput zimnice, tempeha, misa, i sl., ali i probiotičkih dodataka kada nam treba pojačanje "dobrih bakterija".

Biljna rješenja iz prirode

I uz raznoliku, cjelovitu i kvalitetnu prehranu u situacijama kada smo više izloženi ili osjećamo da trebamo podršku srećom možemo posegnuti i za kvalitetnim rješenjima iz prirode u obliku dodataka prehrani, tinktura i sl.
Kad govorimo o zdravlju mozga tu se posebno izdvajaju:

• Lavlja griva – dodatak prehrani na osnovu gljive imena lavlja griva koji ima antioksidativno djelovanje, pomažu u ublažavanju simptoma anksioznosti i depresije, poboljšava kognitivno funkcioniranje, te potiče i obnavljanje živčanog sustava.
• Ginko, kao jedan od najstarijih dodataka prehrani, ima brojne povoljne učinke kad je u pitanju zdravlje našeg mozga. Potiče cirkulaciju, posebice u predjelu glave, što znači optimalnu opskrbu kisikom, a samim tim bolje kognitivne funkcije i pamćenje.
• Panax ginseng je adaptogen koji umanjuje utjecaj stresa na organizam. Koristi se za povećanje koncentracije, mentalne svježine i izdržljivosti, ali i kao podrška kod neuralgije, nesanice, te depresivnih stanja. Smanjuje umor i bezvoljnost.

Zanimljivosti iz prakse i istraživanja

• korištenje hrane koja sadrži triptofan (aminokiselina koja pomaže proizvodnju serotonina), i magnezija smanjuje simptome depresije, a to je hrana bogata složenim ugljikohidratima
• povećanje razine folne kiseline i B12 također pozitivno utječe na poboljšanje stanja kod depresije (između ostalog i stoga što poboljšavaju reakciju organizma na druge vrste tretmana)
• povećanje razine B12 u organizmu dovodi do smirivanja kod napada panike (kroz povećani unos u određenom periodu)