Odakle slonu mišići – priča o biljnim proteinima

Ako ne konzumiraš nikakve namirnice životinjskog porijekla, susrećeš li se često sa zabrinutim stavom okoline – Odakle ti onda dovoljno bjelančevina? Paralelno, gotovo nikad se ne zapitamo odakle najveći biljojedi na planetu (poput slona, nosoroga, gorila i konja) dobivaju svoje bjelančevine.  Čak i neke od najstarijih kultura na našem planetu imaju prehranu koja se temelji na namirnicama biljnog porijekla. Ako jedemo raznoliko, danas je gotovo nemoguće imati manjak bjelančevina u organizmu.

Osnovno o osnovnom

Bjelančevine su osnovne gradivne tvari u našem organizmu. Sastoje se od aminokiselina od kojih su neke esencijalne. Znači da ih je potrebno unositi u tijelo jer ih ne možemo sintetizirati. Pojedine namirnice sadrže sve esencijalne aminokiseline (npr. soja i kvinoja), ali i ostale mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke i žitarice, odličan su izvor bjelančevina. Kada se kombiniraju, zadovoljavaju sve potrebe organizma za esencijalnim aminokiselinama.

Što će nam zapravo bjelančevine

One imaju ključnu ulogu u našem organizmu jer su osnova za stvaranje mišića, kose, noktiju i kolagena – tkiva koje povezuje sve u našem organizmu. Također, nužne su za vitalne metaboličke procese, neurotransmitere, hormone i DNA. Suprotno uvriježenom mišljenju, ne gradimo vlastite mišiće tako da jedemo životinjske mišiće. Mišići se razvijaju tako da ih koristimo, a pri tome se možemo hraniti u potpunosti veganski. To dokazuju mnogi uspješni sportaši koji su vegani.

Koliko nam bjelančevina treba?

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, dnevni unos bjelančevina trebao bi se kretati od 45 do 55 g. Većina zapadnjačke populacije jede najmanje dvostruko više od preporučenih količina. Veća količina bjelančevina u organizmu (pogotovo životinjskog porijekla) predstavlja dva izazova za zdravlje: pretvara se u masnoću te predstavlja rizik za krvožilni sustav, a kako meso ne sadrži vlakna, predstavlja rizik i za razvoj degenerativnih procesa probavnog sustava.

Zašto su biljni proteini bolji?

Životinjske bjelančevine sadrže veće količine sumpora, što može opteretiti bubrege i cijeli metabolizam. Unošenjem bjelančevina biljnog porijekla, smanjuje se rizik od srčanih oboljenja, dijabetesa, karcinoma i osteoporoze. Desetljeća promoviranja bjelančevina životinjskog porijekla mnogima su „oprala“ mozak i stvorila mit kako je vegetarijanstvo (a pogotovo veganstvo) opasno jer će uzrokovati „manjak bjelančevina“. Sve veći broj studija, a još važnije ljudi koji teže veganskoj prehrani, dokazuje suprotno. Što više namirnica biljnog porijekla u prehrani, to bolje za zdravlje i čovjeka i okoliša.Pogledajte tablicu i sami ustanovite koliko je lako zadovoljiti dnevnu količinu bjelančevina iz biljnog izvora:

Namirnice / uobičajene porcije (kuhane)         Sadržaj bjelančevina (g)

Sjemenke suncokreta (1 jušna žlica)……………………      3,2

Tahini/maslac od sezama (1 jušna žlica)………………         7

Mlijeko od soje (2 dcl/jedna šalica)……………………..      6,2

Beskvasni cjeloviti kruh (2 kriške)……………………….      6,2

Mahunarke (kuhane, 100 g)………………………….........    20-25 

Kvinoja (100 g)……………………………………………............     16,2

Smeđa riža (100 g)………………………………………….......       7,5

Proso…………………………………………………………............         10

Tempeh, tofu (100 g)……………………………………….....  od 18 do 30

Bademi (2 jušne žlice)…………………………………….....           7