Probiotici na maksimumu

Unos blagotvornih bakterija danas je milijun puta manji nego što je bio u kameno doba. Što napraviti da promijenimo stvari nabolje?

Danas smo sve više svjesni istine u staroj misli velikog znanstvenika Louisa Pasteura: "Mikroorganizmi su svugdje. Mikroorganizmi su svemoćni. Mikroorganizmi će imati posljednju riječ." Ova Pasteurova misao rodila se dok je proučavao bakterije. Doista, bakterije žive svuda – u zraku, zemlji, vodi, u drugim živim organizmima, na snježnim prostranstvima i u termalnim vrelima. Nije ni čudo, jer imaju izrazito važnu ulogu u kruženju tvari u prirodi s obzirom na to da sudjeluju u razgradnji uginule organske tvari, i u tom procesu imaju posljednju riječ.

Možda najbolji pokazatelj složenosti bakterijskog, našem oku nevidljivog organizma, su njihovi geni. Prosječna bakterija nosi otprilike 4000 gena, a ljudski organizam sačinjava otprilike 25.000 gena. Zar to nije iznenađujuće?

Nepovoljna evolucijska promjena

U tzv. probiotičkom konceptu, koji označava terapiju korisnim bakterijama, najzanimljivije su upravo bakterije koje žive u našem probavnom sustavu, točnije u crijevima. Iako su bakterije gastrointestinalnog sustava nužne za njegovu fiziološku funkciju, neke mogu biti i potencijalno patogene.

Disbioza se javlja kad je narušena ravnoteža crijevne bakterijske mikroflore, tj. kad su "dobre" i "loše" bakterije u neravnoteži, što posljedično može potencirati metabolički ili imunološki odgovor domaćina.

Zaštitna mikroflora probavnog sustava najčešće se mijenja kad je organizam u stanju stresa ili kad prehranu odlikuje visok unos zasićenih masnoća, crvenog mesa, namirnica bogatih transmasnim kiselinama i nizak unos prehrambenih vlakana i drugih vrijednih nutrijenata, što su zapravo karakteristike tzv. zapadnjačke prehrane. Tako, primjerice, astronauti nakon povratka na Zemlju imaju znatno promijenjenu mikrofloru, laktobacili su potpuno eliminirani iz sline i iz stolice, a povećana je količina štetnih enterobakterija. Tako narušena mikroflora rezultat je kombinacije stresa i prehrane sa smanjenim unosom prehrambenih vlakana, što je, nažalost, i karakteristika današnjeg stila života velikog broja ljudi. Stoga bi dodatni unos "dobrih" bakterija, bilo putem hrane ili dodataka prehrani, mogao biti od velike koristi za mnoge ljude koji žive, "zapadnjačkim" stilom i u gotovo sterilnom okruženju, što prema brojnim autoritetima također djeluje nepovoljno na našu mikrofloru.

Zanimljiv je podatak prema kojem je unos blagotvornih bakterija danas milijun puta manji nego što je bio u kameno doba. Uzimajući u obzir da bakterije dokazano imaju vrlo važnu ulogu u održavanju dobrog zdravlja organizma, uključujući stimulaciju imunosnog sustava, prevenciju naseljavanja patogenih mikroorganizama i stvaranje nutrijenata za sluznicu, takva evolucijska promjena za čovjeka velik je nedostatak.

Dokazane blagodati za zdravlje

Selekcija probiotičkih bakterija provodi se prema nekoliko kriterija, a osnovni su: sigurnost, mogućnost preživljavanja u hrani i tijekom prolaska kroz gastrointestinalni sustav, te terapijski i/ili preventivni klinički dokazani učinak.

Na temelju istraživanja identificirani su određeni probiotički sojevi kojima su dokazani konkretni povoljni učinci na zdravlje čovjeka. Tako blagodati redovita unosa probiotika obuhvaćaju povoljan učinak na imunosni sustav, poboljšanje integriteta crijevne sluznice, smanjenu učestalost i trajanje crijevnih infekcija, utjecaj na alergijski odgovor i općenito povoljan učinak na probavu. Najčešće korišteni probiotički sojevi istraženi su u brojnim znanstvenim studijama, posebice kod prevencije i ublažavanja nuspojava izazvanih terapijom antibioticima, putničkih proljeva i utjecaja na regulaciju probave.

Više sojeva – više mogućnosti

Probiotici nove generacije obično sadrže više različitih sojeva prisutnih u iznimno visokoj koncentraciji.

Postoje mnoge varijacije probiotičkih sojeva i vrsta. Ako probiotički pripravak sadrži, primjerice, pet različitih vrsta bakterija, a neki od njih su iz različitih rodova, djelovanje koje će takav pripravak imati složenije je od onoga koje bi imao pripravak sa samo jednim sojem.

Različiti sojevi mogu djelovati u skladnoj sinergiji. Učinci probiotičkih proizvoda koji sadrže kombinaciju sojeva bolji su u usporedbi s pojedinačnim učinkom svakog soja individualno. Iako još nisu rasvijetljeni svi elementi te sinergije, čini se da jedan od mehanizama može biti taj da jedan soj otpušta nusproizvode koje onda drugi može koristiti za svoj metabolizam.

Znanstvene publikacije i istraživanja svakako daju prednost probioticima s više sojeva. U pregledu šest studija koje su usporedile proizvode s jednim probiotskim bakterijskim sojem s onima s više njih, razvidno je kako su se probiotski proizvodi s više bakterijskih sojeva dosljedno pokazali superiornijima. Rezultati su se odnosili i na probiotske proizvode na bazi mlijeka i na kapsule koje sadrže bakterije sušene u smrznutom stanju.

Čini se da formula s više sojeva pokazuje dobra svojstva, posebice u zaštiti protiv niza patogena nepoznata podrijetla. Primjerice, proljev na putovanju može biti uzrokovan različitim, nama nepoznatim patogenim mikroorganizmima. Probiotički proizvod s više sojeva pruža veće mogućnosti obrane jer je veća vjerojatnost da jedan od sojeva ima karakteristike učinkovite protiv "lokalnog" patogena, prisutnog baš na određenom mikrolokalitetu. Uz to, rizik za pojavu proljeva nakon antibiotske terapije povezan je s vrstom antibiotika koji se uzima, kao i sa specifičnim patogenima u mikrookolini pacijenta. Pripravci s više sojeva nude veću vjerojatnost obrane od različitih opasnosti.

Probiotici nove generacije

Nakon deset godina našeg života s komercijalnim sojevima probiotika, došlo je vrijeme i za novu generaciju. O kakvoj je novosti riječ? Na temelju istraživanja identificirani su određeni probiotički sojevi kojima su dokazani konkretni povoljni učinci na zdravlje čovjeka. Takvi sojevi izolirani su i razvijani u vodećim svjetskim laboratorijima, a njihova učinkovitost dokazana kliničkim istraživanjima. Probiotici nove generacije ne samo da sadrže više različitih sojeva sa specifičnim učincima na zdravlje čovjeka, nego je i njihova koncentracija iznimno visoka – broje se u desecima milijardi.

Takve mješavine sojeva preporučuju se u slučajevima oslabljena imuniteta djece, odraslih i osobito starijih, uz terapiju antibioticima, kod kroničnog i akutnog proljeva te brojnih drugih poremećaja u probavnom sustavu. Sve je više dokaza koji govore u prilog uzimanju probiotika kod alergijskih manifestacija, ali i intolerancije na hranu, posebice kod intolerancije na mlijeko i mliječne proizvode.