Zbog čega ste odlučili iz klasične medicine okrenuti se prirodnom načinu liječenja?
Najveća moja želja oduvijek je bila pomagati ljudima. Uočila sam da se kod klasičnog liječenja u većini slučajeva tretiraju samo simptomi pa sam se educirala kroz prirodne sisteme liječenja kojima je cilj pronalaženje i otklanjanje uzroka nekog zdravstvenog problema. Dugo sam pratila kako rade poznati centri za prirodnu medicinu u inozemstvu, putovala, specijalizirala se i danas to primjenjujem u Centru za prirodnu medicinu "Wings" koji vodim u Podstrani.
Što podrazumijeva "prirodna medicina" i je li ona efikasnija od one klasične?
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije kažu da je klasična medicina tek na 4. mjestu po proširenosti u svijetu, a na prva tri mjesta su drugi medicinski sustavi, poput fitoterapije, koji imaju rezultate u stanjima u kojima se klasična medicina nije pokazala uspješnom. Obraćaju nam se ljudi koji svoje opterećenje nisu uspjeli riješiti klasičnim metodama, a i kolege liječnici nam često pošalju svoje pacijente.
Što je propusnost crijeva koju u posljednje vrijeme sve češće spominju stručnjaci kako jedan od uzroka lošeg zdravlja?
Crijeva su barijera koja nas štiti da štetne tvari koje unosimo hranom ili pićem ne bi prošle u krvotok. Crijevna flora ima važnu ulogu za naš imunološki sustav. Prečestom upotrebom antibiotika i lijekova, prehranom bogatom šećerima i aditivima, kontaminanti i svakodnevni stres uzrokuju disbalans crijevne flore i oštećenja crijevne stijenke. Sindrom "propusnih crijeva" znači da se inače priljubljene stanice crijevnog zida razmiču. U krvotok prolazi i ono što ne bi smjelo: bakterije, virusi, gljivice i njihovi toksini, te nerazgrađeni proteini iz hrane. Narušava se omjer „dobrih i loših“ bakterija, što dodatno pridonosi propusnosti i stvaranju upala u stijenci. Mnoge bolesti poput: glavobolje, anemije, ekcema i brojnih kožnih manifestacija, astme, autoimunih bolesti poput celijakije, hashimota, reumatoidnog artritisa, umora, kao i poremećaja koncentracije i pažnje, rezultat su upravo sindroma propusnih crijeva. Sve se to preklapa.
Što je sa glutenom koji se često spominje kao veliki alergen, a veže ga se i uz spomenutu propusnost crijeva?
Kod alergije na pšenicu razvija se imunološki odgovor na proteine pšenice. Celijakija je rezultat nepodnošljivosti organizma na sastojak pšenice gluten. Novija znanstvena istraživanja pokazala su kako gluten u crijevima izaziva lučenje suptancije koju su nazvali zonulin a koja čini crijeva propusnima što dalje opet izaziva imuni odgovor tijela. Svakako najvažnije je reći kako se nepodnošljivost na gluten manifestira na brojne načine i ako postoji ikakva sumnja koja bi ukazivala na nju potrebno je prvo učiniti sve potrebne serološke i medicinske dijagnostičke pretrage jer je u tom slučaju rješenje potpuna eliminacija glutena iz prehrane.
Većina pacijenata koji imaju alergije nikada ne sazna što ih muči, desetljećima nose te tegobe, a kvaliteta života im je bitno narušena.
Alergijske bolesti su četvrta kronična bolest u svijetu. Konvencionalni lijekovi samo ublažavaju simptome alergije, ne pridonose rješavanju njezinih uzroka, nego još dodatno oslabljuju imunološki sustav.
Alergija se manifestiraju brojnim simptomima, od osipa na koži, svrbeža, promuklosti i kašlja, nadutosti, glavobolja ili umora pa je problem taj što ljudi često ne znaju kako uzrok njihovih simptoma možda leži u činjenici da su alergični na neku namirnicu.
Jedno od vaših područja zanimanja su i alergije. Na što danas ljudi mogu biti sve alergični?
Najčešći alergeni su jaja, češće bjelanjak, mlijeko, riba i školjke, pšenica, prehrambeni aditivi, koje često nalazim kao uzroke teškoća. Koje bi namirnice danas trebalo izbjegavati, a koje uvesti u prehranu? Trendovi i spoznaje o prehrani svakodnevno se mijenjaju. Raznovrsnost je vrlo važna, ali je najvažniji individualni pristup jer je svaki organizam drugačiji.
Ako postoji zdravstveni problem, isključiti treba mogućnost da uzrok leži u alergiji na neku od namirnica. Zbog aditiva i kontaminanta koju hrana često sadrži ključno je prevenirati i razmišljati o kvaliteti i porijeklu namirnice koju jedemo. Preporučujem uvijek cjelovite namirnice iz kontrolirane ekološke proizvodnje uzgojene s minimumom pesticida i herbicida.
Koliko nas danas 'truju' aditivi iz prerađene hrane te pesticidi i herbicidi, kao i industrijski uzgojena stoka i perad?
Današnja hrana koju jedemo više nije kakva je nekada bila. Sjeme je često i prije sijanja tretirano fungicidima i insekticidima. Na putu do stola ona se izlaže djelovanju desetaka aditiva i to je uistinu velik problem. Prisutnost tih aditiva često nalazim kao uzrok simptoma, pa čak i kod djece. Ljudi su postali tog problema svjesni pa se intuitivno okreću ekološkim zdravim proizvodima i namirnicama i počinju paziti što unose u tijelo.
Danas se većina ljudi žali na probleme s probavom i kroničan umor. Ima li tome lijeka?
Rješenje postoji. Bitno je otkriti uzroke zbog kojih je problem nastao. Izbacivanjem štetnih tvari koje hranom ili različitim kozmetičkim sredstvima unosimo u sebe, korekcijom prehrane na jednostavan način možemo napraviti jako puno za svoje zdravlje i zdravlje svoje obitelji.
Izvor: Slobodna Dalmacija
Komentar je uspješno dodan, te će biti prikazan nakon odobrenja administratora. Dodaj novi komentar