Aleksandar Grgić: Materijalizam sam po sebi ne smije biti svrha i cilj

U nastavku serijala o hrvatskim eko poduzetnicima, donosimo inspirativnu priču o neobičnom životnom putu te predanosti i ustrajnosti obitelji Grgić koji žive u potpunoj harmoniji s prirodom. Oni su zaslužni za organske kozje proizvode na bio&bio policama koji iz dana u dan osvajaju sve veći broj ljubitelja zdrave hrane. 

1. Kako ste se odlučili na zanimljivu avanturu pod nazivom „Ambient Park“ i kako je sve počelo?

Dugo sam godina radio u Švicarskoj u psihijatriji i to u noćnoj smjeni. Način života bio je iznimno stresan, neprirodan i naporan. U želji da izbalansiram energije dobio sam želju i ideju da se kao obitelj povežemo s prirodom i životinjama i započnemo život u skladu s prirodom. Drugi je poticaj bio patriotizam i nezadovoljstvo zapuštenom hrvatskom poljoprivredom i tugom pri pogledu na zarasle njive u Hrvatskoj. U Švicarskoj je bavljenje poljoprivredom dignitetan, a poljoprivrednici su ponosni. Švicarska bi Hrvatskoj mogla biti uzor. I treće, motiv je bio i roditeljski egoizam jer bih želio da djeca ostanu u Hrvatskoj i zaljube se u Hrvatskoj. I tako je nastao "Ambient Park", jedinstveni edukacijsko-degustacijski centar smješten u šumi nadomak Zagreba u Budencu.

2. Koje sve sadržaje nudite u prirodnoj oazi „Ambient Park“?

"Ambient park" se prostire se na 80.000 kvadratnih metara i udomljuje preko 400 životinja. U našem edukacijsko-degustacijskom centru, predviđeno je hranjenje i druženje sa životinjama kao što su kozlići, vijetnamske patuljaste svinje, magarci, konji, jeleni, paunovi, prepelice i tako dalje. Postoji škola u prirodi, a uskoro je u planu i wellness sa smještajnim dijelom povezanim sa štalom na inovativan način koji omogućuje jedinstven kontakt s prirodom i životinjama.

3. Na imanju uzgajate koze koje proizvode organsko kozje mlijeko i sir koje kupci mogu pronaći na bio&bio policama. Koje su prednosti konzumacije takvih proizvoda?

Nutricionistički i kemijski sastav kozjeg mlijeka potpuno je različit od kravljeg. Sličnosti su jedino u boji i načinu dobivanja. Iznimno je lako probavljivo, sadrži vrlo visok udio proteina i ne sadrži laktozu pa ga mogu konzumirati osobe alergične na laktozu. Kozji mliječni proizvodi mogu imati iznimno korisno djelovanje kod raznih alergija, astme i bronhitisa, no preporuka je da ga se tijekom godine konzumira barem 3 do 4 mjeseca u kontinuitetu. Proteinski sastav kozjeg mlijeka iznimno je kvalitetan jer sadrži kazein koji učinkovito mast pretvara u mišićno tkivo te je upravo zbog toga kozja sirutka preporučljiva kod sportaša ali i kod redukcijskih dijeta. Vjerujem da će u budućnosti, zbog brojnih zdravstvenih benefita, kozje, devino i magareće mlijeko biti definirano kao lijek ili dodatak prehrani, a ne samo kao mliječni napitak.

4. Opišite jedan tipičan dan na farmi koza koje daju mlijeko za "Gabriel" proizvode. Idu li na slobodnu ispašu i kako uopće teče tipični „kozji dan“ na farmi?

Moj nezdravi način života koji sam vodio u Švicarskoj i u kojem sam zamijenio noć za dan te patio od brojnih zdravstvenih tegoba, trajao je dugih 25 godina. Nezdravu rutinu sam svjesno i s jasnom namjerom prekinuo prije tri i pol godine i od tada živim u potpunosti u skladu s prirodom. Prirodno i bez budilice, supruga i ja ustajemo precizno u pet sati ujutro. Popijemo kavicu te od 6 sati pregledavamo mailove i rješavamo narudžbe. Od 7 sati smo sa životinjama. Nahranimo ih, pomuzemo koze i one kreću na ispašu. Ljeti su koze čitav dan vani te ujutro dolaze samo na mužnju. Na raspolaganju im je ogromno prostranstvo, a kada je jako vruće, povuku se u hladovinu obližnje šume. Kada je kišno i vlažno, koze su u štalama jer im vlaga škodi. Štala je prostrana i ugodna, dodajemo im sjena i pokošene trave uz ispašu, a piju sirutku i izvorsku vodu.

5. Koji su preduvjeti za ishođenje ekološkog certifikata za kozje mliječne proizvode?

Preduvjeti za ishođenje certifikata uglavnom su fokusirani na procjenu uvjeta prostora. Dakle, štale moraju biti dovoljno prostrane, životinjama treba biti omogućeno slobodno kretanje, treba dokazati da se životinje hrane hranom ekološkog porijekla, te zagađenih površina ne smije biti u blizini. Uvjeti su kod nas, više nego zadovoljeni po svim parametrima.

6. Zbog čega su organski mliječni proizvodi po vašem mišljenju znatno kvalitetniji od konvencionalnih?

Čovječanstvo danas generalno smatra da je napredno i pametno. No, kako objašnjavate sve te silne bolesti i sveprisutno obolijevanje od karcinoma? Sve je to posljedica nezdravog načina života i nezdrave hrane. Ne pridaje se dovoljno važnosti prehrani, a to bi morao biti prioritet. Dužnost je svih nas kao roditelja ali i dužnost institucija da se veća važnost pridaje zdravoj prehrani, da se podrži ekološka proizvodnja i spriječi prekomjerna i sveprisutna kontaminacija hrane. Veliku štetu nanosi i procesirana, rafinirana hrana, prepuna konzervansa, primjesa, aditiva i nutritivno potpuno bezvrijedna. Od takvog načina funkcioniranja i zatrovane, bezvrijedne hrane koja se masovno proizvodi i promovira kao prihvatljiva, profitirati mogu jedino liječnici i farmaceutska industrija.

Mi smo kao individue i kao obitelj spoznali tu činjenicu i izašli iz toga. Nismo željeli biti dijelom toga.  

7. Jeste li se kao domaći ekološki proizvođači susretali s nekim preprekama tijekom ostvarivanja svog cilja i kako ste probleme prebrodili?

Od 2004. godine smo u upisniku eko proizvođača. Administracija bi trebala osluškivati vrijedne i korisne inpute iz prakse i to u svakom segmentu. Eko proizvođači itekako nailaze na prepreke na svom putu. Sustav je prije bio neuređen, no i dalje često funkcionira nelogično. Mi ćemo svakako ustrajati na ekološkom i smatramo da je to budućnost Hrvatske.

8. Što bi željeli da se promijeni tj. koji su vaši prijedlozi za unaprjeđenje podrške hrvatskim ekološkim gospodarstvima?

Mjesta za unaprjeđenja itekako ima. Trebalo bi pojednostaviti administrativni dio kao i sam proces certifikacije. Naime, trebalo bi veći fokus dati finalnom proizvodu koji bi eko stanice, nadzori i nadležni laboratoriji detaljno analizirali i ustanovili kvalitetu krajnjeg proizvoda. Nadzorne se stanice danas mnogo bave analizom tla, sijena, prehrane, kontrolom uvjeta u kojima životinje žive što bez daljnjeg i dalje treba biti sastavni dio certifikacije, no nije dovoljan naglasak stavljen na finalni proizvod koji bi (ili ne bi) zadovoljavao stroge kriterije ekološke proizvodnje. Na taj bi se način sam postupak certifikacije pojednostavio ali bi i pojeftinio.

9. Koji su vaši planovi za budućnost?

Svakako bi u budućnosti željeli riješiti i zaokružiti neka administrativna pitanja te nastaviti s razvojem projekta na temu vode. Naime, veliki naglasak stavljamo na vodu koju pročišćavamo uz pomoć posebnih filtera te vraćamo u jezero te ponovo koristimo. Također sakupljamo i koristimo i kišnicu. Želja nam je modernizirati mljekaru kao i razviti napitak na bazi nutritivno fascinantne kozje sirutke kojeg bi se moglo nazvati pravim supernpitkom koji bi mogao itekako biti zdrava alternativa i konkurencija konvencionalnim energetskim napitcima. Planiramo i otvaranje male wellness oaze s osam soba i inovativnim regenerativnim programom za posjetitelje.  

10. Koja je vaša poruka mladim domaćim eko entuzijastima koji bi se željeli upustiti u sličan posao ekološke proizvodnje kao i vi?

Poruka je jasna: rad, ustrajnost i predanost je ključ. Materijalizam ne bi sam po sebi trebao biti svrha i cilj, no nagrada će prirodno doći ako je radnik ustrajan. Primjer takve ustrajnosti i upornosti je i naša suradnja s Biovegom gdje smo zajednički uspjeli doći do rješenja, te dugotrajnog i kvalitetnog partnerstva. Motiv treba uvijek biti ispravan i svijest o tome koliko je prehrana važna. Tada će i nagrada slijediti i to prije svega u obliku zdravlja koje je najveće životno bogatstvo.